Prisjećam se onog vremena kada bi nam netko prst pokazao, a mi se smijali k’o ludi, nezaustavljivo, ‘zacenili se’ i zarazili sve oko sebe. Smijali se i oni, a da nisu pojma imali ‘zašta i rašta’ i čemu. A bilo nam milo smijati se zajedno pa makar nas zvali i luckastima, i …
Smijeh je poput aspirina, samo što duplo brže djeluje Više »
Mirovina, s tim svojim novim prozorima koji se otvaraju prema znanom, ali i nekom novom svijetu, interesantnom, znatiželjnom, a čovjeku priraslom, doista je čudesno životno razdoblje. Neutaživi sam ljubitelj knjiga, a od kada sam u mirovini, naprosto ih ‘gutam’, mjesečno najmanje tri, iz knjižnica raznih, dvije iz jednog, a jedne iz drugog …
Peer support (engl. peer = vršnjak, “kolega po problemu”; support = podrška) Javlja se kada ljudi jedni drugima prenose svoja prethodno stečena i provjerena znanja, iskustva, emocionalna proživljavanja, socijalne interakcije, kao i praktično pruženu pomoć (tzv. pozitivni transfer). Pružatelj daje podršku na temelju prethodno stečenog osobnog iskustva: on ili ona je “bio …
‘Svjetlost putuje brže od zvuka. To je razlog zašto ljudi izgledaju pametno sve dok ne progovore,’ rekao je jednom prilikom dobro nam znani Albert Einstein. Jedan poznati portal ovih dana u članku o plaćama pročelnika zagrebačkog gradskog poglavarstva piše: ‘Gradonačelnik je na pitanje (novinara portala) također pojasnio da su pročelnici imali veće …
Achim Kramer, njemački kronobiolog i biokemičar, istražuje biomarkere, laboratorijske pokazatelje kojima bi se mogao definirati individualni dnevni biološki ritam, odnosno cirkadijurni biološki sat. Objavio je 2018. godine rezultate istraživanja u kojem je definiran biomarker kojim se iz samo jednog uzorka krvi mogu razlikovati „ranoranioci“ od „kasnih“ tipova i od „noćnih ptica“, čak …
U istraživanju koje je psiholog Tomislav Kranjčec proveo 2020. na studentima, njihovim roditeljima, djedovima i bakama, ispitivao se odnos između dimenzije jutarnjosti-večernjosti i nekih osobina ličnosti na tri generacije. Evo i nekih rezultata: Dobivena je statistički značajna razlika u jutarnjosti-večernjosti između tri generacije sudionika. U generaciji studenata bilo je više večernjih tipova …
Različitim aspektima cirkadijurnih ritmova, njihovim utjecajem na prilagodbu na smjenski rad, na produljeno radno vrijeme, na sigurnost na radu, na radnu sposobnost, na spremnost na rad i još puno toga kod nas su se najviše bavili psiholozi Stjepan Vidaček, Biserka Radošević-Vidaček, Krunoslav Matešić i Ljiljana Kaliterna na zagrebačkom Institutu za medicinska istraživanja …
Koncept jutarnjosti–večernjosti (J-V) uveo je 1930. godine Nathaniel Kleitman, američki fiziolog i otac modernog istraživanja spavanja. Među svojim ispitanicima uočio je tijekom dana razlike u razini aktivacije i učinku. Ovisno o svojim cirkadijurnim ritmovima ljudi se grubo mogu svrstati u 3 kategorije: jutarnji tipovi, srednji (ili popodnevni, neutralni) tipovi (najšira kategorija, preko …
Pod pojmom biološki ritmovi misli se na promjene različitih fizikalnih, kemijskih, fizioloških i psiholoških funkcija koje se pravilno ponavljaju u određenim, vremenski definiranim periodima. Podjela bioloških ritmova Od mnogobrojnih klasifikacija bioloških ritmova najčešće se koristi podjela s obzirom na dužinu perioda pojedinog ciklusa, odnosno vremena potrebnog da se “odradi” jedan ciklus neke …
